Film Prasica prati Evu (Liza Marijina), mladu umjetnicu koja se nalazi u životnoj krizi, boreći se s nedostatkom kreativne inspiracije dok se istovremeno suočava s problemima u osobnom životu. Eva puši, pije, povremeno konzumira droge i živi život pun zabave, no shvaća da je zaglavila i da joj je potrebna promjena. Njezina veza s mentorom je komplicirana, najbolja prijateljica se seli u Berlin, plaća kasni tri mjeseca, a i menstruacija joj kasni. U trenutku očaja, Eva se obraća internetskom pregledniku u potrazi za pomoći. Prasica istražuje trenutke u životu kada se čini da ne postoji jasan put naprijed. Prasica istražuje Evinu borbu za prepoznavanje i rješavanje svojih problema te kako osobne dileme mogu utjecati na kreativni proces i emocionalno stanje.

Glavni lik filma Nevija Marasovića, Comic Sans, je Alan Despot (Janko Popović Volarić), mladi i uspješni grafički dizajner koji odlazi na otok Vis kako bi pokušao zaboraviti prošlost i obnoviti odnose, ali se umjesto toga nađe usred složenih obiteljskih i ljubavnih drama. U srcu priče filma Comic Sans, Alan dolazi oči u oči sa svojim ekscentričnim ocem (Zlatko Burić), bivšom djevojkom i njezinim zaručnikom. Dok se Alanova prošlost sukobljava s njegovom sadašnjošću, on pronalazi humor i ironiju u nezgodama koje ga snađu. Film Comic Sans prati Alana kako se bori sa svojim emocijama i očekivanjima, dok ga svakodnevne situacije na otoku prisiljavaju da preispita što stvarno želi od života.

Horor komedija Posljednji Srbin u Hrvatskoj smještena je u Hrvatsku sedam godina nakon bankrota, gdje razlike u klasama dostižu ekstremne razmjere, a voda postaje resurs vrijedniji od nafte. U ovom distopijskom svijetu, moćnici su spremni ići do krajnjih granica, uključujući rat i širenje zombi-virusa, samo da osiguraju kontrolu nad vodom. U središtu priče je zagrebački bonvivan Mića (Krešimir Mikić) , koji neplanirano zapada u zombi apokalipsu. Dok se svijet oko njega ruši, Mića, inspiriran serijalom filmova svoje omiljene glumice Franke Anić (Hristina Popović), odlučuje preživjeti kaos. Posljednji Srbin u Hrvatskoj prikazuje Mićinu odiseju kroz postapokaliptični Zagreb, gdje se hrabro probija kroz hordu zombija. Njegova pustolovina postaje metafora za borbu malog čovjeka protiv sustava i njegov pokušaj da zadrži humanost u svijetu koji se raspada. Dok Mića navigira kroz opasnosti, film Posljednji Srbin u Hrvatskoj istražuje teme preživljavanja, ljubavi i otpora, te postavlja pitanje što je potrebno da se očuva čovječnost u najtežim vremenima.

Film Buđenja priča o "odrastanju", unatoč činjenici da glavni likovi ulaze u svoje četrdesete. Ovaj film prati tri para i njihova buđenja, kako fizička tako i mentalna, dok svaki na svoj način otkriva da nikada uistinu neće odrasti. Što učiniš kada ponovno sretneš ljubav iz mladosti i shvatiš da je to još uvijek žena tvog života? Kako se nositi s time kada seksi 25-godišnjakinja useli u tvoj stan? Buđenja istražuje ove i druge životne situacije s humorom i toplinom. Film će zanimati one koji tek ulaze u fazu tog "odrastanja" i one koji su već prošli kroz slična iskustva i ostali živi. Buđenja nudi uvid u složene odnose, izazove i lekcije koje dolaze s godinama, predstavljajući univerzalnu temu kroz osobne priče svojih likova.

Zbog loših poslovnih rezultata, mali hotel se prodaje međunarodnom kupcu. Zaposlenici ne žele izgubiti svoje poslove, pa preuzimaju stvari u svoje ruke i pokušavaju sabotirati prodaju hotela. U Pr'Hostar, humoristična drama se odvija dok zaposlenici smišljaju kreativne i često smiješne načine da odbiju potencijalne kupce. Dok se trude zadržati svoje radno mjesto, njihove eskapade dovode do niza nesporazuma i komičnih situacija. Pr'Hostar pokazuje kako timski duh i zajedništvo mogu dovesti do neočekivanih rješenja. Uz mnoštvo smijeha i nezaboravnih trenutaka upoznajemo teme lojalnosti, prijateljstva i važnosti lokalne zajednice.

Beograd, 1999. Producent Sergej i njegova filmska ekipa nalaze se u nezavidnoj situaciji – bez novca, suočeni s nezadovoljstvom suradnika i u trenutku kada NATO počinje bombardiranje grada. U takvom haosu nastaje ideja za film Rat uživo, projekt koji bi trebao spasiti produkciju i opravdati snimanje u ratnim uvjetima. Priča filma Rat uživo prati pokušaj producenta Sergeja (Dragan Bjelogrlić) da izvuče koproducenta Harvija Džeksona (Darlin Hini) tako što će mu povjeriti glavnu ulogu u patriotskom i hrabrom filmu koji se snima tijekom bombardiranja. Država staje iza projekta, dok snimanje „nadgleda“ službenik državne sigurnosti Mileta (Aleksandar Berček), koji na prvoj projekciji optužuje ekipu da umjetnici ne dijele sudbinu naroda i da nisu pravi patrioti. U filmu Rat uživo, unatoč brojnim preprekama, Sergej uspijeva nastaviti snimanje, ali se suočava s osobnim problemima – supruga i kći žele napustiti zemlju. Iako se u početku čini da rat ne pogađa filmsku ekipu, sve se mijenja kada ih pogode osobne tragedije, a granica između filma i stvarnosti potpuno nestaje.

'Lepa sela lepo gore' antiratni je film redatelja Srđana Dragojevića koji kroz snažnu dramu i crni humor govori o besmislu rata. Radnja prati dvojicu prijatelja iz djetinjstva, Halila i Milana, muslimana i Srbina koji su odrasli u selu kraj napuštenog tunela za koji su vjerovali da u njemu živi Drekavac. Godinama kasnije, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, nađu se na suprotnim stranama sukoba, a sudbina ih ponovno spoji u istom tunelu, gdje Milan ostaje zarobljen s grupom iscrpljenih vojnika i američkom novinarkom. Film 'Lepa sela lepo gore', snimljen prema istinitom događaju iz 1992. godine, smatra se jednim od najboljih ratnih filmova s prostora bivše Jugoslavije. Ističe se originalnim pristupom, snažnom antiratnom porukom i vrhunskim glumačkim ostvarenjima Dragana Bjelogrlića, Nikole Koje, Bate Živojinovića i Branke Katić.

Rane su snažna drama Srđana Dragojevića iz 1998. godine koja prati dvojicu mladića željnih brzog uspjeha u svijetu kriminala, u poslijeratnom Beogradu ispunjenom siromaštvom, nasiljem i beznađem. U društvu u kojem izgleda da samo kriminalci dobro žive, iz siromaštva se rađaju agresija i pogrešni uzori. Film Rane posvećen je generaciji rođenoj osamdesetih, koja je odrastala tijekom ratova na području bivše Jugoslavije, u vremenu kada su mržnja i nacionalizam oblikovali živote mladih ljudi. Radnja je smještena između 1991. i 1996. godine i djelomično je inspirirana istinitim događajima o maloljetnim kriminalcima. Unatoč impresivnoj glumačkoj postavi, Rane ostaju upamćene po autentičnosti i brutalnoj iskrenosti, ali i po tragičnoj sudbini Dušana Pekića, za kojeg je ova uloga bila prva i posljednja. Ovaj film se s razlogom smatra jednim od najvažnijih i najpotresnijih ostvarenja srpske kinematografije.

'Mali svet' duhovita je i dirljiva filmska priča koja kroz crni humor i apsurdne situacije govori o sudbini, propuštenim prilikama i ljudskim slabostima. Film 'Mali svet' prati dječaka Ogija, koji se nikada nije rodio, ali iz svoje perspektive pripovijeda jedan običan dan svojih nesuđenih roditelja, u kojem se isprepliću životi ljekarnika na rubu očaja, dvojice policajaca, sitnog lopova koji misli da je izvan dosega zakona i slastičarke koja se neočekivano nađe u središtu zbivanja. Redatelj Miloš Radović, u produkciji Dragana Bjelogrlića, donosi originalnu priču s nizom komičnih zapleta i osebujnih likova. Film se ističe sjajnim glumačkim ostvarenjima Predraga Mikija Manojlovića, Lazara Ristovskog, Branka Đurića i Irene Mičijević-Rodić te je nagrađen na Avanca Film Festivalu 2004. godine.